POSLOVNIK GRADSKOG VIJEĆA
R E P U B L I K A H R V A T S K A
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
GRAD POPOVAČA
GRADSKO VIJEĆE
Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost
Na temelju svoje nadležnosti iz članka 11. Poslovničke Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Općinskog vijeća („Službene novine Općine Popovača broj:2/13), Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost utvrdila je pročišćeni tekst Poslovnika Gradskog vijeća Grada Popovače i to: Poslovnika Općinskog vijeća Popovače („Službene novine Općine Popovača" broj:4/09), Poslovničke Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Općinskog vijeća Popovače („Službene novine Općine Popovača" broj: 2/13), Poslovničke Odluke o izmjeni Poslovnika Općinskog vijeća Popovače („Službene novine Općine Popovača" broj: 4/13) i Odluke o izmjeni Poslovničke odluke Gradskog vijeća od 20.03.2014 u kojim je utvrđeno i vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa:021-05/15-01/22
Urbroj: 2176/16-01-15-17
Popovača, 5.10.2015.
Predsjednica Komisije
Marija Starčević, v.r.
P O S L O V N I K
GRADSKOG VIJEĆA POPOVAČE
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Gradskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata na gradskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada Popovače ( u daljnjem tekstu: Vijeće).
II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA
Članak 2.
Konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.
Prva konstituirajuća sjednica Vijeća sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.
Ako se Vijeće ne konstituira na sjednici iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana, a ako se Vijeće ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavku od 30 dana.
Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjedava prvi izabrani član kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, a ako je više lista dobilo isti broj glasova, sjednici predsjedava prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.
Članak 3.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu.
Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
„Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Popovače obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada Popovače te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Grada Popovače, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske".
Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: „Prisežem".
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak 4.
Vijećniku prestaje mandat prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima:
- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti odluke,
- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti sudske odluke,
- ako odjavi prebivalište s područja Grada, danom odjave prebivališta,
- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,
- smrću,
- ako podnese ostavku, danom dostave pismene ostavke prema pravilima o dostavi propisanim u Zakonom o općem upravnom postupku.
Pismena ostavka vijećnika podnesena na način propisan st. 1. podstavak 6. ovog članka mora biti zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog odražavanja sjednice Vijeća.
Pismena ostavka vijećnika mora biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste.
Ostavka podnesena suprotno propisanim uvjetima ne proizvodi pravni učinak.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji ili predsjedniku Vijeća.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamijenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Članak 5.
Nakon dane prisege vijećnika, izbora predsjednika Vijeća, članova Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 6.
Danom konstituirajuće sjednice Vijeća vijećnik počinje obnašati vijećničku dužnost i do dana prestanka mandata ima sva prava i dužnosti vijećnika određena Ustavom Republike Hrvatske, zakonom, Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat.
Vijećnik ima pravo:
- prisustvovati sjednicama Vijeća i sjednicama radnih tijela kojih je član te se izjašnjavati i glasovati o pojedinim pitanjima,
- predlagati Vijeću donošenje akata iz djelokruga rada Vijeća,
- predlagati izmjene i dopune predloženih akata,
- postavljati pitanja na "aktualnom satu"
- nazočiti sjednicama drugih radnih tijela i sudjelovati u radu bez prava odlučivanja,
- druga prava utvrđena zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 7.
Pročelnici upravnih tijela odnosno stručne službe Grada dužni su vijećniku pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili se pripremaju za sjednice Vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.
Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.
Članak 8.
Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.
Članak 9.
Vijećnici mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj, odnosno koalicijskoj pripadnosti i Klub kandidacijske liste grupe vijećnika.
Klub vijećnika mora imati najmanje tri člana.
Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima odmah po osnivanju.
Predsjednik Vijeća ili Stručne službe brinu se da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA
Članak 10.
Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.
Predsjednik i jedan potpredsjednik bira se u pravilu iz redova predstavničke većine, a drugi predsjednik iz redova predstavničke manjine, na njihov prijedlog.
Članak 11.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.
Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ne ponavlja već se po istoj proceduri predlažu drugi kandidati.
Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.
Članak 12.
Prava i dužnosti predsjednika Vijeća propisana su Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Članak 13.
Predsjednik Vijeća prema potrebi saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak 14.
Predsjedniku Vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Vijeća pomažu Stručne službe koje obavlja stručne poslove za Vijeće.
Članak 15.
Predsjednik Vijeća:
- predstavlja i predsjedava Vijeće,
- saziva i organizira te predsjedava sjednicama Vijeća,
- predlaže dnevni red sjednice Vijeća,
- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
- brine o postupku za donošenje akata Vijeća,
- usmjerava raspravu tijekom sjednice,
- održava red na sjednici Vijeća i brine o primjeni Poslovnika Vijeća,
- daje i oduzima riječ vijećniku i drugim sudionicima u raspravi na sjednici,
- formulira prijedlog zaključka,
- određuje redoslijed i rezultate glasovanja,
- brine se za provođenje načela javnosti rada Vijeća,
- brine o ostvarivanju prava vijećnika,
- koordinira aktivnosti radnih tijela Vijeća,
- potpisuje akte Vijeća,
- obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
V. RADNA TIJELA VIJEĆA
Članak 16.
Radna tijela Vijeća osnovana Statutom Grada su:
1. Mandatna komisija,
2. Komisija za izbor i imenovanja,
3. Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost.
4. Savjet mladih Grada Popovače
Pored radnih tijela navedenih u stavku 1. ovog članka, Vijeće posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Vijeća.
Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, uz prethodni poziv političkim strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge.
O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.
Članak 17.
Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana.
Mandatna komisija bira se na prvoj sjednici vijeća iz redova vijećnika.
Članak 18.
Komisiju za izbor i imenovanja čine predsjednik i dva člana.
Komisiju za izbor i imenovanja bira se na prvoj sjednici Vijeća u pravilu iz redova vijećnika.
Članak 19.
Komisiju za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost čine predsjednik i tri člana.
Predsjednik Komisije se bira iz redova vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih,
stručnih i drugih javnih osoba.
Članak 20.
Gradsko vijeće Grada Popovače osniva Savjet mladih Grada Popovače kao savjetodavno tijelo Grada Popovače koje promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj razini.
Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora članova i njihovih zamjenika te druga pitanja značajna za rad uređuju se Odlukom o osnivanju Savjeta mladih Grada Popovače koju donosi Gradsko vijeće.
Članak 21.
Način rada radnih tijela Vijeća reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela.
O sazivanju sjednica radnih tijela Vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se putem oglasne ploče Vijeća i objavom na web stranici Grada.
U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.
Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, gradonačelnika i Vijeće.
Članak 22.
Predsjednik radnog tijela:
- saziva sjednicu,
- predlaže dnevni red i predsjedava sjednici radnog tijela,
- vodi i usmjerava raspravu i predlaže konkretne prijedloge,
- odlučuje o redoslijedu glasovanja o pojedinim prijedlozima,
- objavljuje rezultate glasovanja,
- potpisuje prijedloge zaključaka,
- obavlja i druge poslove u skladu s ovim Poslovnikom i Odlukom o radnim tijelima.
Članak 23.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na osobni poticaj, a obvezan ju je sazvati na temelju zaključka Vijeća te na temelju zahtjeva predsjednika Vijeća ili većine članova radnog tijela.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu radnog tijela tada će sjednicu sazvati predsjednik Vijeća.
Članak 24.
Radna tijela u svom radu donose zaključke, preporuke i prijedloge akata. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.
VI. ODNOS VIJEĆA I GRADONAČELNIKA
Članak 25.
Gradonačelnik i njegovi zamjenici prisustvuju sjednicama Vijeća.
Gradonačelnik sudjeluje u radu Vijeća i radnih tijela Vijeća, iznosi svoje stavove i mišljenja te daje obavijesti i stručna objašnjenja.
Gradonačelnik i njegovi zamjenici na prvoj sjednici Vijeća polažu prisegu.
Predsjednik Vijeća čita prisegu slijedećeg sadržaja:
„Prisežem svojom čašću da ću dužnost gradonačelnika – zamjenika gradonačelnika obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona, Statuta te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada Popovače".
Članak 26.
Gradonačelnik određuje izvjestitelje za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.
Ako na sjednici Vijeća i radnog tijela nije nazočan gradonačelnik, a Vijeće ili radno tijelo smatra da je nazočnost gradonačelnika nužna, raspravu o toj temi će prekinuti ili odgoditi.
Članak 27.
Poziv sa materijalima za sjednicu Vijeća ili radnog tijela Vijeća gradonačelnik i njegovi zamjenici dobivaju najkasnije pet dana prije održavanja zakazane sjednice, osim u slučajevima kada je sjednica hitno sazvana sukladno ovom Poslovniku.
Članak 28.
Način i postupak pokretanja razrješenja gradonačelnika propisan je odredbama zakona i odredbama Statuta Grada Popovače.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak 29.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje Vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak 30.
Vijeće na temelju prava i ovlasti utvrđenih zakonom donosi: Statut Grada kao temeljni akt, odluke, Proračun, Izmjene i dopune proračuna, polugodišnji i godišnji obračun proračuna, preporuke, rješenja, zaključke te daje autentična tumačenja akata koje je donijelo.
Članak 31.
Odlukom se uređuje pitanje iz samoupravnog djelokruga Vijeća i druga pitanja utvrđena Ustavom, Zakonom i Statutom.
Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza upravnog tijela u pripremanju prijedloga akata i mjera za primjenu odluka Vijeća, kao i druga pitanja iz djelokruga Vijeća, radnih tijela i Upravnih tijela Grada.
Preporukom Vijeće izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i način rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i drugih akata što ih donosi Vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađenosti odnosa i međusobne suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave u pitanjima od zajedničkog interesa te predlaže način i mjere koje bi trebalo poduzeti radi rješavanja pojedinih pitanja.
Članak 32.
Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.
Izvornici akata Vijeća čuvaju se u pismohrani Grada.
Članak 33.
Statut, odluke i drugi opći akti Vijeća, odluke o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće objavljuju se u Službenim novinama Grada i na službenim web stranicama Grada.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Vijeće.
Članak 34.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Vijeće su: vijećnici, klub vijećnika, gradonačelnik i radna tijela vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak 35.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđenih ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Vijeću.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 30 dana, osim ako Vijeće ne odluči drugačije.
Članak 36.
Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredbi važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.
Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost.
Članak 37.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak 38.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.
Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.
Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća, a predsjednik Vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 33. ovog Poslovnika.
Članak 39.
Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Gradonačelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak 40.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj.
Članak 41.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i gradonačelnik neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 42.
Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
- ako ga je podnio predlagatelj akta,
- ako ga je podnijela Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost i s njima se suglasio predlagatelj akta,
- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se usuglasio predlagatelj akta.
Članak 43.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio gradonačelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio gradonačelnik, se glasuje odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.
Članak 44.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju
akta.
VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak 45.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad.
Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 32. ovog Poslovnika.
Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku 1/3 vijećnika.
Prijedlog za donošenje akata po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća.
Predsjednik Vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima te gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.
Članak 46.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.
Članak 47.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.
IX. DONOŠENJE PRORAČUNA, POLUGODIŠNJEG I GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA
Članak 48.
Prijedlog Proračuna, Projekciju Proračuna za slijedeće dvije proračunske godine i godišnje izvješće o izvršenju Proračuna Grada podnosi gradonačelnik kao jedini ovlašteni predlagatelj na način i u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
Gradonačelnik može podneseni prijedlog Proračuna povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o Proračunu u cjelini.
Odluku o privremenom financiranju Gradskom vijeću može predložiti:
- gradonačelnik,
- Radno tijelo Vijeća za proračun,
- jedna trećina vijećnika.
Ako se u zakonom određenom roku ne donese Proračun odnosno Odluka o privremenom financiranju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno raspušta Vijeće i razrješuje gradonačelnika te imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu.
Članak 49.
Proračun, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak 50.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima, pročelnicima upravnih tijela i stručnim službama u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada na "aktualnom satu".
Aktualni sat traje najviše 60 minuta, a ukoliko se u tom vremenu ne stigne postaviti sva pitanja i odgovoriti na ista, vijećnička pitanja će se postaviti na slijedećoj sjednici Vijeća.
Pitanja se postavljaju na sjednici Vijeća na "aktualnom satu" usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome je pitanje upućeno.
Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše tri minute.
Klubovi vijećnika mogu postaviti najviše tri pitanja, s tim da postavljanje pitanja ne može trajati duže od pet minuta.
Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet minuta.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.
Gradonačelnik, njegovi zamjenici, pročelnici i stručne službe dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Vijeća. Predsjednik Vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak 51.
Pitanja koja vijećnici postavljaju gradonačelniku, njegovim zamjenicima, pročelnicima i stručnim službama Grada kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojem je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak 52.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, njegovi zamjenici, pročelnik ili predstavnik stručnih službi može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela čiji djelokrug rada je to pitanje.
Članak 53.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća obavijestio Vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.
XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA
Članak 54.
Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu dva puta godišnje u rokovima kako je to propisano člankom 36. Statuta.
Članak 55.
Prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje jedna trećina vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak 56.
Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana primitka.
Članak 57.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeće izložiti i obrazložiti prijedlog.
Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 58.
Raspravu o izvješću gradonačelnika Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.
Članak 59.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 od dana kada je Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika.
XII. RED NA SJEDNICI
1. Sazivanje sjednice
Članak 60.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno gradonačelnika.
Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.
Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za sazivanje, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od osam dana.
Nakon isteka rokova navedenih u prethodnim stavcima (15 dana plus osam dana) sjednicu Vijeća na obrazložen pismeni i potpisani zahtjev trećine vijećnika, sjednicu će sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne, područne (regionalne) samouprave.
Sjednica Vijeća sazvana protivno propisanim rokovima smatra se nazakonita, a doneseni akti ništavnima.
Članak 61.
Sjednice Vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.
Poziv za sjednicu s materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima pet dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.
Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica Vijeća može se održavati i putem video veze.
O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Vijeća.
Materijali za sjednicu vijeća dostavljaju se vijećnicima, gradonačelniku, njegovim zamjenicima, pročelnicima upravnih tijela, stručnim službama, izvjestiteljima, sredstvima javnog priopćavanja.
2. Dnevni red
Članak 62.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća u pozivu za sjednicu.
Predsjednik Vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Vijeća, uvrštava se u prijedlog dnevnog reda sjednice.
Članak 63.
Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.
Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.
O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.
Članak 64.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda, u opravdanim slučajevima po prijedlogu predsjednika Vijeća.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak 65.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Vijeća prije proteka roka od 30 dana od dana odlučivanja Vijeća o dnevnom redu, osim ako Vijeće ne odluči drugačije većinom glasova nazočnih vijećnika.
3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak 66.
Sjednicom Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti prvi potpredsjednik Vijeća.
Članak 67.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Članak 68.
Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak 69.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Vijeća, predsjednik Vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije opomene nastavi s ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak 70.
Na sjednici Vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.
4. Tijek sjednice
Članak 71.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici Vijeća o tome obavještava predsjednika Vijeća ili upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Vijeće.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat.
Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.
Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Vijeća će samoincijatvno utvrditi i u tijeku sjednice ili na zahtjev pojedinog vijećnika.
5. Odlučivanje
Članak 72.
Za donošenje akata na sjednici Vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Članak 73.
Vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi slijedeće akte:
- Statut Grada,
- Poslovnik Vijeća,
- Proračun,
- Godišnje i polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća
- odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom Grada Popovača.
6. Glasovanje
Članak 74.
Glasovanje na sjednici je javno.
Vijeće može odlučiti većinom glasova nazočnih vijećnika da se o nekom pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je „za" prijedlog, zatim, tko je „protiv" prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali „za" niti „protiv" prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima.
Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se „za" ili „protiv".
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.
Vijećnike proziva i glasove prebrojava službenik upravnog tijela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Vijeća.
Članak 75.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 76.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se „za", „protiv" i „uzdržan".
Glasačke listiće priprema zaposlenik upravnog odjela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Vijeća predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak 77.
Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.
Članak 78.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Članak 79.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.
Članak 80.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I IMENOVANJA
Članak 81.
Predsjednika i potpredsjednike Vijeća bira i razrješava Vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Članak 82.
Ako je predsjednik Vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga prvi potpredsjednik, a ako je i on spriječen ili odsutan, predsjednika Vijeća zamjenjuje drugi potpredsjednik Vijeća.
Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Članak 83.
Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam (8) dana od dostave prijedloga.
Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i oba potpredsjednika Vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti im prestaju danom donošenja odluke, ako odlukom o razrješenju nije drugačije određeno.
Članak 84.
Predsjednik i potpredsjednici Vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Vijeća.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji, a treba biti zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste.
Članak 85.
Ako Vijeće razriješi predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, prvi potpredsjednik Vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.
XIV. ZAPISNICI
Članak 86.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Temeljni elementi zapisnika su:
- naziv akta,
- dan, mjesec, godina, sat i mjesto održavanja sjednice,
- redni broj sjednice i naznaka ako se radi o sjednici isključenoj za javnost,
- ime i prezime predsjedavajućeg i službenika koji vodi zapisnik,
- ime i prezime nazočnih i odsutnih vijećnika,
- pristigla opravdanja za izostanak,
- imena i prezimena svih ostalih nazočnih s oznakom dužnosti u kojoj nazoče sjednici Vijeća kao i ostalih nazočnih građana,
- prijedlog dnevnog reda i usvojeni dnevni red, primjedbe na zapisnik,
- ime i prezime govornika s konstatacijom da li se govornik izjašnjavao za, protiv ili suzdržan u svezi s prijedlogom akta,
- raspravu koja se isključivo odnosi na izmjene i dopune predloženih akata ili na prijedlog za donošenje novog akta,
- način glasovanja s obzirom na predmet rasprave,
- rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima.
Osim navedenih, zapisnik može sadržavati i druge elemente u skladu s odredbama Poslovnika.
Članak 87.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i službenik koji vodi zapisnik.
Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuvaju se u pismohrani Grada Popovače.
Članak 88.
Sjednice Vijeća tonski se snimaju, a prijepis tonske snimke sjednice čuvaju se u pismohrani Grada Popovače.
Upravno odjel koji obavlja stručne i administrativne poslove za Vijeće dužno je omogućiti vijećniku na njegov pismeni zahtjev preslušavanje tonske snimke sjednice Vijeća.
XV. JAVNOST RADA
Članak 89.
Sjednice Vijeća su javne.
Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.).
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Vijeća.
Članak 90.
O radu Vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja i objavom na web stranicama Grada .
Najava održavanja sjednice Vijeća objavljuju se na službenim web stranicama Grada.
Članak 91.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.
Članak 92.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik Vijeća.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Popovača ("Službene novine Općine Popovača" broj: 1/02)
Ovaj Poslovnik stupa osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Grada Popovača".
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Poslovnička Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Općinskog vijeća od 19.03.2013 („Službene novine Grada Popovače" broj:2/13) stupila je na snagu 27. ožujka 2013. dana, osim članka 4. koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu Odluke o raspisivanju prvih slijedećih općih i redovitih izbora za članove Vijeća i gradonačelnika.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 2.
Poslovnička Odluka o izmjeni Poslovnika Općinskog vijeća Općine Popovača, sada Grada Popovače od 20. lipnja 2013.(„Služben novine Grada Popovače „ broj4/13 stupila je na snagu 28. lipnja 2013.
PRIJELAZNE I ZVRŠNE ODREDBE
Članak 3.
Poslovnička Odluka o izmjeni Poslovničke odluke Gradskog vijeća od 20.03.2014. („Službene novine Grada Popovače „ broj: 3/14) stupila je na snagu 28. ožujka 2014.
REPUBLIKA HRVATSKA
SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
GRAD POPOVAČA
GRADSKO VIJEĆE POPOVAČE
