Park prirode Lonjsko polje europski je reliktni rezervat nekadašnje divljine koju još do sad čovjek nije uspio unakazirati. Za vrijeme obilnih kiša i otapanja snijega u akumulaciji Lonjskog polja dolazi do velikih poplava. Male visinske razlike ovog krajolika te trajanje i visina poplava odlučujuće djeluju na rast i izgled pojedinih vrsta biljaka.
Osim iskrčenih površina uz naselja, prostrane predjele Lonjskog polja možemo vegetacijski podijeliti na: čretove, vrbike, pašnjake, sjenokoše, grmlja i šume. Čretovi i vrbici rasprostranjeni su po barskim dijelovima polja. Tu su vode stajaćice najčešće obrasle trskom, šašom, rogozom, vrbom, johom i rakitom. Vrbe svojom otpornošću prema dugotrajnom poplavljivanju znatno nadmašuje ostale vrste drveća. Pašnjaci i sjenokoše su na ocjeditijim dijelovima polja. Ti pašnjaci oduvijek su bili značajni za ekstenzivno stočarstvo. U tom dijelu polja rastu nešto kvalitetnije vrste trava.
Gotovo tri četvrtine vodoplavnih ravnica Lonjskog polja obrasle su šumama koje su se tisućljećima prilagođavale uvjetima njihovih staništa. U polju su pretežno šume hrasta lužnjaka, običnog graba, uskolisnog jasena i mekih listača. Stare nizinske poplavne šume Lonjskog polja dio su ostatka europskih divljina s mnogobrojnim biljkama i životinjama. Zahvaljujući obilju hrane i drugim pogodnostima tu susrećemo mnoge sisavce: jelena, srnu, lisicu, zeca, divlju svinju, jazavca, tvora, kunu zlaticu, lasicu, vjevericu, vidru, štakora, divlju mačku... Neutvrđen je broj vodozemaca i gmazova: zelena i smeđa žaba, smeđa krastača, gatalinka, mukač, barska kornjača, puževi, školjka bezupka i gušter. Vode su pune riba: šarana, štuka, somova, linjaka, karasa, grgeča, smuđeva, jezova, klenova, bolena i bjelki. Osim milijunima mušica, komaraca, obada, leptira, pauka i drugih kukaca, Lonjsko polje je vrlo značajno obitavalište raznovrsnim i rijetkim pticama. Zabilježeno je 239 vrsta oko kojih su 150 vrsta gnjezdarice. Ovdje je jedno od najvećih gnjezdilišta bijele i crne rode u Europi. U polju je osobita vrijedna pozornosti kolonija žličarki u Krapje Đolu. Tu se gnijezdi 10 % europskih vrsta žličarki i 5 vrsta čaplja. Ptice su vrlo dobro istražene, a njihova brojnost na našem području ima međunarodno značenje jer, po brojnosti i vrstama, pripadaju europskim vrijednostima. Među njima je 30-ak močvarica na europskoj listi najugroženijih ptica. Orao štekavac i prdavac prepeličar su na svjetskoj listi ugroženih.
Park prirode Lonjsko polje, najočuvanija poplavna nizina Europe, upisan je u Ramsarsku listu međunarodno značajnijih močvarnih biotopa. Stoga ovaj golemi kapital treba zaštititi. To je obveza prema cijeloj međunarodnoj javnosti, ali i prema budućim generacijama kako bi i one mogle upoznati ljepote i raznolikosti prirode u kojima i mi danas uživamo.
